Projekt Gutenberg danas nudi više od 27 tisuća naslova na osnovnom portalu te više od 100 tisuća na pridruženim projektima, a od ovih se izdavača razlikuje ponajprije po tome što omogućuje skidanje neograničenog broja knjiga potpuno besplatno. Temeljna ideja Projekta, kojeg je 1971. osnovao Michael Hart, bila je prebacivanje svih knjiga u javnom vlasništvu u elektronički oblik, time i njihovo čuvanje i dostupnost svakome s pristupom internetu, a osnovno pravilo je neobjavljivanje tekstova koji su pod zaštitom autorskih prava. Tako da je moguće naći naslove objavljene do kraja tridesetih godina prošlog stoljeća ili one čijih su se autorskih prava autori odrekli, poput Grofa Monte Crista Alexandra Dumasa, Rata svjetova H. G. Wellsa ili kolekcija djela Shakespeara i Marka Twaina. U knjižnicu 14 tisuća volontera dnevno doda u prosjeku 5 tisuća stranica pa je svaki tjedan zbirka bogatija za 50-ak novih naslova, a za odabir djela, kao i unos, odgovorni su volonteri. Nedavno je s radom započeo i Projekt Gutenberg Europa, fokusiran na digitaliziranje djela europske kulture pod europskim zakonima za zaštitu autorskih prava.

Naslove je moguće skidati u više formata (HTML, pdf, txt, formati ručnih čitača i mobilnih telefona), a uz knjige, zbirka sadrži i filmove, glazbu, slike te audio-knjige. Za razliku od nekih drugih sličnih projekata, Gutenberg nema autorska prava na naslove koje objavljuje umjesto toga podupire besplatno korištenje, reprodukciju i distribuciju. Većinu sadržaja čine radovi i literatura zapadnjačke kulture, a podjeljen je na tri kategorije – „laku literaturu“ kao što su Alisa u zemlji čudesa ili Ezopove basne, zatim „tešku literaturu“, poput Shakespearea, Poa ili Dantea te „stručnu literaturu“, poput enciklopedija ili rječnika.

Usprkos brojnim manje ili više uspješnim pokušajima stvaranja univerzalne knjižnice pa time i većoj dostupnosti elektroničkih knjiga svakom pojedincu s pristupom internetu, istraživanja pokazuju kako tiskane knjige ne samo da ne izlaze iz mode, nego je, primjerice, njihova prodaja u zadnjih pet godina u Velikoj Britaniji porasla za 19 posto, a čak 65 posto Britanaca slobodno vrijeme provodi uz knjigu. 

Nova knjiga spisateljice Arijane Čuline, humoristični roman Kako sam postao faca, najavljivan kao priručnik namijenjen svakom suvremenom muškarcu, predstavljen je 18. studenog u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Ova, prema riječima pisca Miljenka Jergovića, „uvjerljiva, slikovita i na paradoksalan način strašno hrvatska priča“ na police knjižara stiže u izdanju Mozaik knjige, a donosi detaljne upute kako od potpuno običnog tipa postati prava faca i omiljen među ženama, ili, kako kaže sam podnaslov, u prepoznatljivo duhovitom stilu opisuje put od pizduna do tajkuna.

Protagonist romana je 40-godišnji Srećko, neugledan, pažljiv i uglađen intelektualac, Dalmatinac kojemu često pobjegne koja u dijalektu. „Ovo je priča o muškarcu koji zbog lijepog ponašanja ne prolazi najbolje u muškom društvu. Kako mu ne ide ni sa ženama, okreće ploču, priključuje se bendu, počinje s varanjem, laganjem, ulizivanjem i odjednom mu sve kreće za rukom i nalazi se na vrhu društvene ljestvice“, ispričala je Arijana Čulina. „Htjela sam pokazati kako su u Hrvatskoj za put do uspjeha često nebitni obrazovanje, moralna načela ili sposobnosti“, zaključila je.

Miljenko Jergović je izvore Arijanine inspiracije i živosti tražio u njenom prvom pojavljivanju u javnosti u TV seriji crnogorskog redatelja Živka Nikolića. „Takva vrsta životnosti kod nas je rijetka. Arijana ju iz teme u temu i uloge u ulogu uspijeva sačuvati, što doduše ponekad djeluje pomalo blesavo“, istaknuo je, dodajući da je to problem onih koji tu živost takvom vide. Progovorio je i vječnoj temi autorice, muško-ženskim odnosima. „I kad o tome ne piše, priča na tome nekako završi. No, moram je pohvaliti jer nije upala u zamku opisivanja žena iz muškog gledišta u terminima obrnutih rodnih stereotipa koja se uporno ponavlja u ovoj tematici“, rekao je dodajući da je iznimno dobro što spisateljica nije pokušavala naći „muškog parnjaka Gogi“. Takva priča se, smatra pisac, danas u Hrvatskoj ne bi mogla ispričati.

Knjiga je, prema riječima Miljenka Jergovića, jako hrvatska, zabavna i luda te daje sociološku sliku društva u kojem živimo. Pisana je kao kontinuirana monodrama, čita se lagano i tečno, a „oni koji mrze Arijanu Čulinu mrzit će je i dalje, dok će knjigu manijakalno čitati svi oni koji ju vole i voljet će je još više“.

Glumac Boris Svrtan čita ulomak iz knjige (autorski video):

Photo: Ana Subašić

Sudeći po rijekama ljudi s vrećicama u rukama na ulicama i punim trgovinama s beskrajnim redovima na blagajnama, Zagrepčane je uhvatila božićna groznica. Da bi se uvjerili koliko njih je svoje najbliže odlučilo za blagdane razveseliti knjigom, posjetili smo neke od najposjećenijih knjižara. Kako zaposlenici i poslovođe nisu bili raspoloženi za razgovor, fotografiranje ili snimanje, odgovore smo potražili među kupcima.

Većina se slaže da je knjiga dar s kojim je teško pogriješiti. „Odabrao sam Bajke Barda Beedlea autorice J. K. Rowling za svog sina. Pokušavam mu stvoriti njegovu vlastitu malu biblioteku jer uistinu voli čitati“, rekao je ponosni otac Zdravko. Vesna iz Zaprešića došla je po darove za svoje prijateljice: „Većinom sam birala među publicistikom, popularne naslove poput Ljubim tvoje usne tisuću puta skupine autora, Stoljeće rata 2 Williama Engdahla i Moć uvjeravanja Mirele Španjol Marković. Beletristiku posudimo u knjižnici.“

Saznali smo i da muškarci svojim suprugama nerijetko poklanjaju kuharice, među kojima je uvjerljivo najpopularnija Nova hrvatska kuhinja Ane Ugarković i Damira Butkovića, dok oni manje upućeni u želje svojih polovica kupuju knjige s top lista beletristike ili publicistike. „Moj suprug i ja jedno drugom gotovo uvijek darujemo knjige, za rođendane, godišnjice, blagdane. Potrudimo se manje-više pokriti cijelu listu najboljih romana“, ispričala je umirovljenica Ivanka, koja je suprugu za Božić namijenila Tihu kuću Orhana Pamuka i Puku anarhiju Woodya Allena.

Uz mnoštvo ljudi kod najprodavanijih naslova, velike gužve se danas bile neizbježne uz one nižih cijena. „Mislim da ću uzeti roman Žena u najboljim godinama autorice Elizabeth Buchan. Cijena mu je samo 50 kuna, točno se uklapa u okvire mog studentskog džeparca“, kroz smijeh je rekla studentica Mirna koja je knjigu izabrala kao božićni dar svojoj majci.

Pri izboru darova, ove godine nisu zaboravljena strana izdanja. Mario je za svoju djevojku izabrao Thanks for the Memories Cecilie Ahern. „Oduševljena je autoricom, a pročitala je sve izdano na hrvatskom. Engleski joj dobro ide pa sam zaključio da s ovom knjigom ne mogu pogriješiti“, rekao je.

Knjiga je, čini se, još uvijek u samom vrhu poklona koje najradije primamo ili darujemo.

Predbožićna gužva (autorski video):

Photo: Ana Subašić

Dan knjižnica grada Zagreba, ove godine obilježen 5. prosinca, omogućio je svim korisnicima mreže KGZ-a vraćanje knjiga i ostale građe bez plaćanja zakasnine, a u sklopu svečanosti obilježavanja 101. rođendna knjižnica grada Zagreba u Gradskoj knjižnici su predstavljeni i projekti „Digitalizirana zagrebačka baština” i Audio katalog KGZ-a.

Na stranicama KGZ-a dostupno je više od 1700 stranica digitalnih reprodukcija knjiga, fotografija i razglednica, starih karata, notnih zapisa i programa, ali i bogati audio katalog sa skladbama koje se putem interneta mogu slušati 30 sekundi. Digitalizaciju su KGZ započele u sklopu projekta „Osvijetlimo dio svoga nasljeđa: Zagreb na pragu modernog doba“, a riječ je o izboru vrijedne i rijetke građe Gradske knjižnice iz zbirke „Zagrebiensia”, Glazbenog odjela i Hrvatskog centra za dječju knjigu, okupljenih na mrežnom mjestu Digitalizirana zagrebačka baština.

Temeljna je svrha ovog projekta olakšavanje pretrage i korištenja građe, time i povećanje pristupa fondu i njegova popularizacija te zaštita često korištenih izvornika. Posjetitelji stranice tako mogu pogledati, primjerice, nacrt Zagreba iz 1898. godine, prvo izdanje Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića ili prvi zaokruženi fotografski prikaz Zagreba iz 1864.

„Zagrepčane je zasigurno više od digitalizirane građe razveselilo vraćanje knjiga bez plaćanja zakasnine“, rekla je Marija, zaposlenica u jednoj od gradskih knjižnica. „Imamo pozitivan stav prema praksi opraštanja duga. Nama se vrate knjige, a korisnici mogu nastaviti s posuđivanjem – rasčisti se i njima i nama“, zaključila je. Naime, opraštani su dugovi i od nekoliko tisuća kuna, a na police knjižnice Tina Ujevića vraćena je popularno-znanstvena knjiga “Kemija u službi čovjeka” posuđena davne 1996. godine.

Photo: Ana Subašić

Slavica Jakobović Fribec, autorica knjiga, progovorila je u okviru glavne teme ovogodišnjeg skupa – suodnosu feminizma i popularne kulture, o motivu pokretanja ove manifestacije: „Htjeli smo upoznati širu publiku sa značajem Marije Jurić Zagorke u hrvatskoj kulturi, ali i promovirati njezin, široj publici nepoznat, rad iz područja borbe za ljudska prava i prava žena. Njezine su konstante, borba za socijalnu pravdu, za ravnopravnost spolova te za individualnu odgovornost, aktualne i danas”. Sanja Brleta iz Centra za ženske studije zadovoljna je jer se spisateljica konačno spominje u kontekstu suvremene teorije svjetske književnosti: „To je jedna nova Zagorka“, zaključila je.

Zbornik Neznana junakinja autorica Maše Grdešić i Slavice Jakobović Fribec zapravo je nastao iz brojnih radova o istraživanju Zagorkina života, djela i naslijeđa predstavljenih na prošlogodišnjoj manifestaciji. „Na Zagorku se zaboravljalo u književnim pregledima, čitankama i antologijama. Nitko se za njezina života nije usudio baviti njezinim djelom iz straha da ne ispadne smiješan. Ovim zbornikom uspjeli smo ispraviti tu nepravdu“, istaknula je urednica Maša Grdešić.

Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb Slavice Jakobović Fribec tekstom i slikom prati šetnju Zagrebom po mjestima vezanim za Zagorkin život i djela. Tako su, primjerice, opisane lokacije poput Markovog trga gdje je Zagorka predvodila ženske demonstracije, spomenik u Tkalčićevoj ulici ili apartman 325 na trećem katu hotela Esplanada gdje je spisateljica stanovala. U takvoj šetnji moći će sudjelovati i građani u nedjelju, 30. studenog, s polaskom s Trga bana Josipa Jelačića u 11 sati.

Dani Marije Jurić Zagorke prvi put su održani prošle godine u povodu 50. obljetnice njene smrti i u cijelosti su posvećeni Zagorkinom književnom, novinarskom i društvenom radu.

Autorski video s promocije:

Photo: Ana Subašić

Europska digitalna knjižnica Europeana predstavljena je 20. studenog, a korisnicima omogućava pristup do više od 2 milijuna digitaliziranih knjiga, ploča, arhivskih dokumenata, rukopisa, fotografija, slika i filmova iz čak 1000 nacionalnih knjižnica, muzeja i arhiva iz država Europske Unije. No, uslijed gotovo 10 milijuna hitova u jednom satu, europeana.eu srušila se samo nekoliko sati nakon otvaranja, a Europska komisija ponovno pokretanje stranice najavljuje sredinom prosinca.

Europeana je bila ključan cilj inicijative za stvarenje digitalnih knjižnica koju je Europska komisija usvojila 2005. godine, a bit će dostupna na svim službenim jezicima EU, osim bugarskog i malteškog. Materijali će biti dostupni na engleskom, njemačkom i francuskom, a do 2010., u sklopu Europeane bit će na raspolaganju čak 10 milijuna sadržajnih jedinica. Predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barosso, na predstavljanju u Bruxelessu, opisujući Europeanu „digitalnim vratima prema europskoj kulturi i njenim raznolikostima“, istaknuo je da ona ima potencijal promijeniti način na koji je viđena ta kultura i omogućiti Europljanima da postanu svjesniji svog zajedničkog identiteta.

Do rušenja triju servera je došlo kad su tisuće ljudi istovremeno u tražilicu upisivale riječi „Mona Lisa“, pa je komisija najavila udvostručenje broja servera i dodatne testove koji bi trebali osigurati nesmetan rad portala. Europeanu je 20. studenog posjetilo najviše ljudi iz Njemačke, zatim Francuske i Španjolske. Zanimljiv je podatak da je čak četiri posto korisnika sadržaje europske kulture zatražilo iz SAD-a.

Troškove Europeane, koji bi trebali iznositi i do 250 milijuna eura, snosit će države članice EU, a Hrvatska se Europeani priključuje putem Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Promotivni video za Europeanu:

Photo: Ana Subašić (osim loga Europeane)

Biškupić je istaknuo kako će sljedećih pet dana sajam obilježiti promocije velikog broja nakladnika, pisaca, književnih kritičara, znanstvenika i publicista: „Oni će posjetiteljima otvoriti mogućnost za neposredno upoznavanje s novijim strujama i događajima na domaćoj i svjetskoj književnoj pozornici”.

Sudeći po gužvama prva dva dana održavanja Interlibera, posjetitelji su zadovoljni ponudom od čak 290 izlagača, 206 hrvatskih i 84 strana, na više od 15 tisuća četvornih metara, brojnim sniženjima i do 70 posto te programom kojeg su obilježile dodjele nagrada, književne radionice, promocije knjiga i razgovori s autorima.

Do sada su predstavljeni romani Damira Miloša Cesta, Ludwiga Bauera Patnje Antonije Brabe te Hrvatica, majka, katolkinja, nepušačica… Daniele Trbović, a narednih dana očekuju se, između ostalih, promocije romana Hotel Grand Renata Baretića, Ništa Sveto Ive Brešana te More pravog kapetana Zvonka Todorovskog.

Na štandovima nakladnika saznali smo da su najprodavanije knjige većinom one najnovije, primjerice Profil je prodao najveći broj primjeraka knjiga Odvažnost nade Baracka Obame i Gospođa tužiteljica Carle Del Ponte, nakladnička kuća Fraktura izdvojila je roman Imprimatur autora Rite Monaldi i Francesca Sortija, a Algoritam Zrno utjehe Iana Fleminga. Na štandu V.B.Z.-a najprodavanija je Brida Paola Coelha, a među publicistikom Doktrina šoka Naomi Klein, dok je naklada Vuković&Runjić najzadovoljnija prodajom knjiga Orhana Pamuka i romana Atlas oblaka Davida Mitchella.

Zemlja partner ove godine je Izrael, dok će domaći program obilježiti 500. obljetnica rođenja Marina Držića. 

Prilog Nove TV o otvorenju Interlibera pogledajte ovdje.

Photo: Ana Subašić

Objavljene

1. UREDNIK/CA GODINE: Neven ANTIČEVIĆ (Algoritam), Boris Domagoj BILETIĆ (Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika), Roman SIMIĆ (Profil International d.o.o.)

2. BIBLIOTEKA GODINE: NA TRAGU KLASIKA, urednica Irena Lukšić (Disput i Hrvatsko filološko društvo), PROFIL PROZA, urednici Roman Simić, Drago Glamuzina i Velimir Visković (Profil International d.o.o.), SVJETSKI BESTSELERI, urednik Seid Serdarević (Fraktura)

3. PROZNO DJELO GODINE: Mirko KOVAČ: Grad u zrcalu (Fraktura), Julijana MATANOVIĆ: Tko se boji lika još (Profil International d.o.o.), Dubravka UGREŠIĆ: Baba Jaga je snijela jaje: mit o Babi Jagi (Vuković & Runjić)

4. DEBITANTSKA KNJIGA GODINE: Julijana ADAMOVIĆ-ATANASOVSKI: Kako su nas ukrali Ciganima (SN Privlačica), Maša KOLANOVIĆ: Sloboština Barbie (V.B.Z.), Edi MATIĆ: Ovdje fali ženska ruka (Naklada Ljevak)

5. PJESNIČKA ZBIRKA GODINE: Marko POGAČAR: Poslanice običnim ljudima, (Algoritam), Olja SAVIČEVIĆ-IVANČEVIĆ: Kućna pravila (Algoritam), Milana VUKOVIĆ-RUNJIĆ: Lovac i božica (Vuković & Runjić)

6. KNJIGA ESEJA GODINE: Nedjeljko FABRIO: Orfejeva djeca (V.B.Z.), Ljiljana FILIPOVIĆ: Prazne tvornice (Izdanja Antibarbarus d.o.o.), Hrvoje TURKOVIĆ: Narav televizije (Meandarmedia)

7. PUBLICISTIČKA KNJIGA GODINE: Boris Domagoj BILETIĆ: Moja Pula (Istarski ogranak DHK), Boris DEŽULOVIĆ: Ugovor s đavlom (V.B.Z.), Marko GRČIĆ: Riječi, riječi, riječi (Hrvatsko društvo pisaca; Naklada Jesenski i Turk)

8. ZNANSTVENO-POPULARNA KNJIGA GODINE: Nikica GILIĆ: Uvod u teoriju filmske priče (Školska knjiga d.d.), Milan PELC: Renesansa (Naklada Ljevak), Ivo ŠKRABALO: Hrvatska filmska povijest ukratko: (1896.-2006.) (V.B.Z.)

9. DJEČJA KNJIGA GODINE: Helena BULAJA, Ivana BRLIĆ-MAŽURANIĆ, Alistair KEDDIE: Šuma Striborova (Alt F4 d.o.o – Bulaja naklada), Mladen KUŠEC: Dječak koji je sanjao najljepše na svijetu (Sretna knjiga d.o.o.), Zvonko TODOROVSKI: Vjetrovi Lampeduze (Naklada LUKOM)

10. KNJIGA INOZEMNOG AUTORA/ICE GODINE: Jacques ATTALI: Kratka povijest budućnosti, prevela Vanda Mikšić (Meandar media), Terry EAGLETON: Smisao života, prevela Martina Čičin-Šain (Naklada Jesenski i Turk), Daniel KEHLMANN: Mjerenje svijeta, prevela Latica Bilopavlović (Fraktura)

11. PRIJEVOD GODINE: Latica BILOPAVLOVIĆ: Daniel Kehlmann Mjerenje svijeta (Fraktura), Mate MARAS: William Shakespeare Romance i poezija (Sabrana djela Williama Shakespearea; IV. svezak) (Matica hrvatska), Petar VUJAČIĆ: Martin Amis Novac (V.B.Z.).

12. OBLIKOVANJE KNJIGE GODINE: Helena BULAJA: Ivana Brlić-Mažuranić, Helena Bulaja, Alistair Keddie “Šuma Striborova: Priče iz davnine ” (Alt F4 d.o.o – Bulaja naklada), Dean KRŠIĆ, Mario ANČIĆ i Jere DOMINIS: Dean Kršić Mirko Ilić [monografija] (Profil International d.o.o.), Boris RUNJIĆ: Dubravka Ugrešić Baba Jaga je snijela jaje (Vuković & Runjić).

Prilog HRT-a o dodjeli Kiklopa 2007.:

Photo: Ana Subašić (osim prve fotografije)

Hrvatsko izdanje knjige Odvažnost nade – Razmišljanja o obnavljanju američkog sna autora Baracka Obame, novoizabranog američkog predsjednika, predstavljeno je 4. studenog u Novinarskom domu u izdanju Profil Internationala.

Odvažnost nade opisana je kao topla, intimna biografija, ali istovremeno i pažljivo i inteligentno napisana studija o suvremenoj američkoj političkoj stvarnosti, „razumijevanje i zajedništvo okosnice su Obamine nove politike, pa tako i ovog djela”, istaknuo je urednik knjige Stjepan Ravić.

Davor Butković, kolumnist Jutarnjeg lista, osvrnuo se na okolnosti Obamina političkog uspjeha: „uspjeh je uzrokovao spoj njegove iznimne osobnosti, posebnih vremena i uporabe novih političkih taktika“, dok dr. Božo Skoko, stručnjak za odnose s javnošću s Fakulteta političkih znanosti, smatra da je Obama izvrstan PR-ovac: „Odvažnost nade je pravo remek-djelo PR-a, izvrsno napisana biografija, politički program i promotivno sredstvo“. Istaknuo je da knjiga sadrži odgovore na sva pitanja koja bi mogla zanimati birače, a autor otkriva jasna stajališta, daje uvjerljive argumente te progovara kao običan Amerikanac.

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović rekao je kako Obamina autobiografija predstavlja manifest političke korektnosti kojoj se teško suprotstaviti te ju opisao kao knjigu nakon koje će biti teško išta pisati o Baracku Obami.

Odvažnost nade podijeljena je na devet poglavlja u kojima autor piše o odnosu republikanaca i demokrata, o vrijednostima američkog političkog sustava, Ustavu, politici, vjeri, rasi, obitelji i svijetu. Inače, autor predgovora, sociolog Dražen Lalić, ističe kako bi se knjiga mogla smatrati drugim dijelom Obamine autobiografije, s obzirom na to da je mladenačke dane 1995. opisao u knjizi Snovi mojega oca: Priča o rasi i baštini, ali i multidisciplinarnom publicističkom studijom o odnosu društva i politike u suvremenom SAD-u.

Barack Obama, tada senator, izlazak prvog izdanja knjige Odvažnost nade predstavio je na BookTV u jednosatnom razgovoru s Bobom Herbertom. 

Photo: Ana Subašić (osim naslovnice Odvažnosti nade)

Autori

Riječ je o političkom trileru utemeljenom na istraživanju povijesnih činjenica razdoblja baroka, a radnja je smještena u 1700. godinu u vrijeme Rata za španjolsko naslijeđe i smrti pape Inocenta XI. U tim okolnostima igru vodi najzanimljiviji špijun baroka, opat Atto Melani. „Melanija je zapravo pronašao Francesco. Osamdesetih godina je pisao diplomski rad o ulozi obitelji Melani u povijesti glazbe i poželio napisati suvremeni roman te tematike s baroknim prizvucima. Tad se nismo ni znali, no otkrili smo zajedničku strast prema baroku“, ističe autorica. Atto Melani je operni pjevač kastrat, špijun, diplomat i pisac, „on je spoj dviju duša, duše muškarca i duše žene, kao kastrat idealan je za par pisaca“, zaključila je Monaldi.

Monaldi i Sorti više su od deset godina proučavali arhivsku građu da bi napisali Imprimatur, preveden na više od 20 jezika i prodan u 45 zemalja, a prešutno zabranjen u Italiji i prvotno objavljen u Nizozemskoj zbog, kako Monaldi kaže, sukoba s Vatikanom. „Proučavajući zapise u Vatikanskom arhivu i Državnom arhivu u Rimu, našli smo dokumente koji ugrožavaju reputaciju pape Inocenta XI“. Tada je bračni par Monaldi – Sorti već predao svoju prvu knjigu izdavaču Mondadori, no nakladnička kuća je kasnila s izdanjem, a u međuvremenu je Vatikan odlučio beatificirati papu Inocenta XI. „Izlaženje knjige Vatikan je doživio kao sabotažu beatifikacije, no nisu znali da je ona napisana puno ranije“, ističe Francesco Sorti.

Naime, Imprimatur je već 2002., u svom prvom izdanju, zauzeo četvrto mjesto najprodavanijih knjiga talijanskog dnevnika Corriere Della Sera. No, drugo i treće izdanje kasne, a istovremeno knjiga nestaje iz knjižara, kataloga izdavačke kuće Mondadori, internetskih stranica i foruma, čak i novinskih izdanja: „Talijanski novinari se očito boje da bi im se nešto moglo dogoditi ako progovore u prilog knjizi“, zaključuje Sorti, „tada smo shvatili da je nemoguće objavljivati knjige u Italiji, u neprijateljskoj atmosferi“. Zbog toga je i Secretum svoje prvo izdanje 2004. dočekao u Nizozemskoj.

Treći nastavak, Veritas, objavljen je 2006., a hrvatski prijevod se očekuje tijekom sljedeće godine. Nakon njega će uslijediti romani Mysterium, na kojem trenutno autori rade, potom Unicum i još dva romana čiji nazivi zasad ostaju tajna. Njihovi će naslovi zajedno tvoriti rečenicu: „Imprimatur secretum, veritas mysterium. Unicum…” Ili: „Čak i kad je tajna objavljena, istina ostaje nepoznata. Ostaje samo…”. Autori ne žele otkriti kako završava rečenica, no slažu se da ona proizlazi iz njihovog iskustva novinara: „Shvatili smo da je od pronalaska istine važnije opetovano traženje istine. To nije moguće postići u novinarstvu, zato smo se i okrenuli književnosti.“

Autorica je ispričala i kako funkcionira stvaranje romana u dvoje: „Pišemo zajedno, uloge su uistinu pomiješane. Zajedno posjećujemo arhive, biblioteke, zajedno čitamo dokumente i raspravljamo te tako stvorimo okvirni sadržaj knjige. Tada svatko uzima svoje računalo i istovremeno pišemo jedan prizor, nakon čega se zamijenimo, međusobno ispravljamo pogreške. Najčešće svaki prizor prođe četiri do pet zamjena pa se na kraju ni ne sjećamo tko je što napisao.“

Monaldi i Sorti najavili su još jednu seriju od četiri romana, ali ovaj put s radnjom smještenom u Rim u doba renesanse. Glavni lik će ponovno biti stvarna povijesna ličnost, Salai, usvojeni sin Leonarda Da Vincija.

Kratki dokumentarni film o romanu Imprimatur:

Kao ilustraciju, ulomke iz Imprimatura i Secretuma omogućila je nakladnička kuća Fraktura. 

Photo: Ana Subašić (osim naslovnice Secretuma)