Popularnost elektroničke knjige nije zaobišla ni Hrvatsku. Iako kod nas djeluju samo četiri elektronska izdavača, Strijelac, Bulaja Naklada, Digitalne-knjige.com i Elektroničkeknjige.com, svim korisnicima interenta dostupna je bogata kolekcija najstarije digitalne knjižnice na svijetu, Projekta Gutenberg. Za ljubitelje e-knjige popularna odredišta su i Europeana, kulturni fond nacionalnih i europskih vrijednosti prenesenih u elektronički oblik koji, nakon tehničkih problema uslijed otvaranja, ponovno djeluje te brojni izdavači, poput američkog Barnes & Noble, britanskog Waterstone’s ili Ebook City koji za skidanje elektronskih knjiga naplaćuju od tri dolara za manje poznate naslove do 25 za one najpopularnije, dok neki zahtjevaju i plaćanje pretplate. Odnedavno se ovom društvu priključio i YouTube, gdje se, između ostalih, može poslušati i bestseller Sumrak autorice Stephanie Meyer.
Projekt Gutenberg danas nudi više od 27 tisuća naslova na osnovnom portalu te više od 100 tisuća na pridruženim projektima, a od ovih se izdavača razlikuje ponajprije po tome što omogućuje skidanje neograničenog broja knjiga potpuno besplatno. Temeljna ideja Projekta, kojeg je 1971. osnovao Michael Hart, bila je prebacivanje svih knjiga u javnom vlasništvu u elektronički oblik, time i njihovo čuvanje i dostupnost svakome s pristupom internetu, a osnovno pravilo je neobjavljivanje tekstova koji su pod zaštitom autorskih prava. Tako da je moguće naći naslove objavljene do kraja tridesetih godina prošlog stoljeća ili one čijih su se autorskih prava autori odrekli, poput Grofa Monte Crista Alexandra Dumasa, Rata svjetova H. G. Wellsa ili kolekcija djela Shakespeara i Marka Twaina. U knjižnicu 14 tisuća volontera dnevno doda u prosjeku 5 tisuća stranica pa je svaki tjedan zbirka bogatija za 50-ak novih naslova, a za odabir djela, kao i unos, odgovorni su volonteri. Nedavno je s radom započeo i Projekt Gutenberg Europa, fokusiran na digitaliziranje djela europske kulture pod europskim zakonima za zaštitu autorskih prava.
Naslove je moguće skidati u više formata (HTML, pdf, txt, formati ručnih čitača i mobilnih telefona), a uz knjige, zbirka sadrži i filmove, glazbu, slike te audio-knjige. Za razliku od nekih drugih sličnih projekata, Gutenberg nema autorska prava na naslove koje objavljuje umjesto toga podupire besplatno korištenje, reprodukciju i distribuciju. Većinu sadržaja čine radovi i literatura zapadnjačke kulture, a podjeljen je na tri kategorije – „laku literaturu“ kao što su Alisa u zemlji čudesa ili Ezopove basne, zatim „tešku literaturu“, poput Shakespearea, Poa ili Dantea te „stručnu literaturu“, poput enciklopedija ili rječnika.
Usprkos brojnim manje ili više uspješnim pokušajima stvaranja univerzalne knjižnice pa time i većoj dostupnosti elektroničkih knjiga svakom pojedincu s pristupom internetu, istraživanja pokazuju kako tiskane knjige ne samo da ne izlaze iz mode, nego je, primjerice, njihova prodaja u zadnjih pet godina u Velikoj Britaniji porasla za 19 posto, a čak 65 posto Britanaca slobodno vrijeme provodi uz knjigu.
Nova knjiga spisateljice Arijane Čuline, humoristični roman Kako sam postao faca, najavljivan kao priručnik namijenjen svakom suvremenom muškarcu, predstavljen je 18. studenog u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Ova, prema riječima pisca Miljenka Jergovića, „uvjerljiva, slikovita i na paradoksalan način strašno hrvatska priča“ na police knjižara stiže u izdanju Mozaik knjige, a donosi detaljne upute kako od potpuno običnog tipa postati prava faca i omiljen među ženama, ili, kako kaže sam podnaslov, u prepoznatljivo duhovitom stilu opisuje put od pizduna do tajkuna.
Protagonist romana je 40-godišnji Srećko, neugledan, pažljiv i uglađen intelektualac, Dalmatinac kojemu često pobjegne koja u dijalektu. „Ovo je priča o muškarcu koji zbog lijepog ponašanja ne prolazi najbolje u muškom društvu. Kako mu ne ide ni sa ženama, okreće ploču, priključuje se bendu, počinje s varanjem, laganjem, ulizivanjem i odjednom mu sve kreće za rukom i nalazi se na vrhu društvene ljestvice“, ispričala je Arijana Čulina. „Htjela sam pokazati kako su u Hrvatskoj za put do uspjeha često nebitni obrazovanje, moralna načela ili sposobnosti“, zaključila je.
Miljenko Jergović je izvore Arijanine inspiracije i živosti tražio u njenom prvom pojavljivanju u javnosti u TV seriji crnogorskog redatelja Živka Nikolića. „Takva vrsta životnosti kod nas je rijetka. Arijana ju iz teme u temu i uloge u ulogu uspijeva sačuvati, što doduše ponekad djeluje pomalo blesavo“, istaknuo je, dodajući da je to problem onih koji tu živost takvom vide. Progovorio je i vječnoj temi autorice, muško-ženskim odnosima. „I kad o tome ne piše, priča na tome nekako završi. No, moram je pohvaliti jer nije upala u 
Sudeći po rijekama ljudi s vrećicama u rukama na ulicama i punim trgovinama s beskrajnim redovima na blagajnama, Zagrepčane je uhvatila božićna groznica. Da bi se uvjerili koliko njih je svoje najbliže odlučilo za blagdane razveseliti knjigom, posjetili smo neke od najposjećenijih knjižara. Kako zaposlenici i poslovođe nisu bili raspoloženi za razgovor, fotografiranje ili snimanje, odgovore smo potražili među kupcima.
Većina se slaže da je knjiga dar s kojim je teško pogriješiti. „Odabrao sa
Saznali smo i da muškarci svojim suprugama nerijetko poklanjaju kuharice, među kojima je uvjerljivo najpopularnija Nova hrvatska kuhinja Ane Ugarković i Damira Butkovića, dok oni manje upućeni u želje svojih polovica kupuju knjige s top lista beletristike ili publicistike. „Moj suprug i ja jedno drugom gotovo uvijek darujemo knjige, za rođendane, godišnjice, blagdane. Potrudimo se manje-više pokriti cijelu listu najboljih romana“, ispričala je umirovljenica Ivanka, koja je suprugu za Božić namijenila Tihu kuću Orhana Pamuka i Puku anarhiju Woodya Allena. 
Na stranicama 
Temeljna je svrha ovog projekta olakšavanje pretrage i korištenja građe, time i povećanje pristupa fondu i njegova popularizacija te zaštita često korištenih izvornika. 
Europska digitalna knjižnica Europeana predstavljena je 20. studenog, a korisnicima omogućava pristup do više od 2 milijuna digitaliziranih knjiga, ploča, arhivskih dokumenata, rukopisa, fotografija, slika i filmova iz čak 1000 nacionalnih knjižnica, muzeja i arhiva iz država Europske Unije. No, uslijed gotovo 10 milijuna hitova u jednom satu, europeana.eu srušila se samo nekoliko sati nakon otvaranja, a Europska komisija ponovno pokretanje stranice najavljuje sredinom prosinca.
Do rušenja triju servera je došlo kad su tisuće ljudi istovremeno u tražilicu upisivale riječi „Mona Lisa“, pa je komisija najavila udvostručenje broja servera i dodatne testove koji bi trebali osigurati nesmetan rad portala. Europeanu je 20. studenog posjetilo najviše ljudi iz Njemačke, zatim Francuske i Španjolske. Zanimljiv je podatak da je čak četiri posto korisnika sadržaje europske kulture zatražilo iz SAD-a.
